Robotizacija u poljoprivredi sve više postaje imperativan uvjet na putu prema modernoj, održivoj i visokoproduktivnoj poljoprivredi.
Ovaj proces, prisutan i u biljnoj i u stočarskoj proizvodnji, podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrednih aktivnosti uz korištenje suvremene opreme i uređaja, često u kombinaciji s umjetnom inteligencijom.
Ciljevi koji se nastoje postići odnose se na povećanje brzine pojedinih radnih operacija, veću preciznost i učinkovitost te smanjenje troškova, uz znatno smanjenje potrebe za fizičkom radnom snagom. Kontinuiranim razvojem novih senzora i algoritama, robotizacija u poljoprivredi postaje sve važniji čimbenik uspješnosti i ekonomičnosti proizvodnje.
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori robotizacija u poljoprivredi čini svoje pionirske korake. Prvi pokazatelji ovog trenda vidljivi su kroz primjenu sustava asistirane navigacije u traktorima za samostalno kretanje i obavljanje radnih operacija, kao i kroz korištenje robota za mužnju krava. Nadalje, dolazi do sve veće popularizacije „pametnog navodnjavanja“ (Smart Watering), koje postaje sve češća oprema u plastenicima.
Važno je istaknuti i uporabu bespilotnih letjelica (dronova), koje se najčešće koriste za primjenu sredstava za zaštitu bilja na proizvodnim površinama, ali i za skeniranje parcela, analizu ishranjenosti biljaka, sjetvu žitarica i industrijskog bilja i slično.
Robotizacija u poljoprivredi sve više postaje imperativan uvjet na putu prema modernoj, održivoj i visokoproduktivnoj poljoprivredi.
Ovaj proces, prisutan i u biljnoj i u stočarskoj proizvodnji, podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrednih aktivnosti uz korištenje suvremene opreme i uređaja, često u kombinaciji s umjetnom inteligencijom.
Ciljevi koji se nastoje postići odnose se na povećanje brzine pojedinih radnih operacija, veću preciznost i učinkovitost te smanjenje troškova, uz znatno smanjenje potrebe za fizičkom radnom snagom. Kontinuiranim razvojem novih senzora i algoritama, robotizacija u poljoprivredi postaje sve važniji čimbenik uspješnosti i ekonomičnosti proizvodnje.
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori robotizacija u poljoprivredi čini svoje pionirske korake. Prvi pokazatelji ovog trenda vidljivi su kroz primjenu sustava asistirane navigacije u traktorima za samostalno kretanje i obavljanje radnih operacija, kao i kroz korištenje robota za mužnju krava. Nadalje, dolazi do sve veće popularizacije „pametnog navodnjavanja“ (Smart Watering), koje postaje sve češća oprema u plastenicima.
Važno je istaknuti i uporabu bespilotnih letjelica (dronova), koje se najčešće koriste za primjenu sredstava za zaštitu bilja na proizvodnim površinama, ali i za skeniranje parcela, analizu ishranjenosti biljaka, sjetvu žitarica i industrijskog bilja i slično.
Autonomni nosač alata prvenstveno je namijenjen za primjenu u integriranoj i organskoj proizvodnji povrća, pri čemu mu je osnovna zadaća transport i stavljanje u funkciju različitih radnih alata za obradu tla i tretiranje biljaka.
